Rižoto s gljivama - Zgužvane kuharice

Prvo ozbiljni i poučni dio:

Riža je najrasprostranjenija žitarica na svijetu, a ljudi je za prehranu koriste već više od 4000 godina. Porijeklom je iz Indije i Kine, a u Europu ju je donio Aleksandar Makedonski pa se otada uzgaja i ovdje, ponajprije u Italiji.
Danas je riža osnovna namirnica gotovo polovice čovječanstva i u usporedbi s ostalim žitaricama ima najveću energetsku vrijednost (100 g sadrži 1510 kJ ili 361 kcal), ali spada u dijetalne namirnice jer je hranjiva i lako probavljiva – brzo daje energiju i dobro utječe na crijevnu floru.

Preporučljivo je konzumirati je zajedno s mahunarkama, čime se u organizam unose sve potrebne aminokiseline, koje sama riža nema. Bogata je mineralima, posebno fosforom i kalijem, a sadrži i magnezij, kalcij, željezo, bakar, cink i druge minerale. Od vitamina najviše ima vitamina E, posebice u klici, te skoro sve vitamine B skupine u ovojnici.
Budući da bi ljudsku prehranu u većem dijelu trebala sačinjavati lužnata hrana, preporučuje se što češće konzumiranje jer je riža lužnata žitarica. Također, dobra je za sve koji moraju paziti na unos natrija i kalija – idealna je za one koji pate od bubrežnih bolesti.

Riža regulira krvni tlak te povećava elastičnost krvnih žila, smiruje živce, štiti od srčanih oboljenja, nervoze, komplikacija u trudnoći. Idealna je i kao hrana za dojenčad.

Postoje više od tisuću vrsta riže i nekoliko klasifikacija a najčešća podjela je na rižu dugog, srednjeg i kratkog zrna.
Riže dugog zrna poput recimo indijske basmati riže su duguljaste i aromatične, podsjećaju okusom na pržene lješnjake. Prije kuhanja uglavnom ihse mora detaljno oprati i nije ih poželjno miješati i prekuhavati jer se počnu raspadati i lomiti.
Riža srednjeg zrna nešto je oblija ali i sočnija od duguljaste. Kod nas najdostupnije vrste su talijanske arborio i carnaroli. Ova riža pogodna je za pripremu rižota recimo.
Riža kratkog zrna gotov je u potpunosti okrugla, puna je škroba, dosta je ljepljiva pa je stoga pogodna za jedenje štapićima ili za pripremu sushija.
Kod nas u dućanima uglavnom ćete pronaći tzv. Integralnu (tamnu) rižu i rafiniranu (bijelu). Tamna sadrži više vlakana, vitamina E, fosfora i kalcija, ali i bijela je riža dobar izvor vitamina B, željeza, fosfora i magnezija.

Ali dosta o mojoj riži, pričajmo malo o meni:

Velika sam obožavateljica riže i često je pripremam u salatama, rižotima, a algama i slično, napisat ću jednom i recepte za sve to, trenutačno sam toliko opterećena poslom da jedva stižem išta skuhati.

Ovo je moj recept za rižoto (od smeđe riže, meni bijela bezukusna).

Sastojci:

35 dkg riže
1 l vode
1 žlica vegete
5 dkg maslaca
50 dkg gljiva (po izboru, a najviše volim „šampijone“ i bukovače skupa)
pola glavice luka
8 žlica ulja
10 dkg parmezana (ili nekog drugog sira)
1/2 dcl bijelog vina

Priprema:

Nasjeckam luk, ali ne na skroz male komadiće, volim malo veće komadiće. Ostalo mi par zelenih dijelova mladog luka pa sam i to nasjeckala.

Gljive izrežem na listiće.

Na ulju ih popržim.

Zalijem ih vinom i pustim da ono ispari, par minuta to traje.

Nakon toga dodam rižu koju sam prethodno skuhala u vodi s vegetom ili nekim nasjeckanim povrćem (mrkvom, peršinom, ako imate vremena i volje) i vodu.

Nakon dodavanja riže, smanjim vatru na pola i ostavim da lagano krčka nekih 20 minuta (smeđa riža se dulje kuha, bijela kraće, nekih 15 minuta).

Bacim pogled na Bosnu (možete se smijati, ovo remekdjelo je poklon i super mi je u kuhinji), iju, moglo bi mi zagoriti.

Lagano promiješam, dodam maslac i sir. Služim uz razne salate, najčešće zelenu.

Dobar tek!
Tedica Mesonejedica

- 12:18 - Ispeklo pa reklo (8) - Tisak - # - On/Off

<< Arhiva >>